Događanja

INTERDISCIPLINARNI SIMPOZIJ: POSTHUMANO STANJE I PERSPEKTIVE UMJETNOSTI: Životinja–Čovjek–Stroj

12.12.2016.

Časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti TVRĐA, Centar za vizualne studije i Muzej suvremene umjetnosti iz Zagreba organiziraju
 
INTERDISCIPLINARNI SIMPOZIJ

POSTHUMANO STANJE I PERSPEKTIVE UMJETNOSTI: Životinja–Čovjek–Stroj
 
15. i 16. prosinca 2016.
 
Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb, Dvorana GORGONA
 

Časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti TVRĐA zajedno s Centrom za vizualne studije iz Zagreba od 2007. godine kontinuirano organizira konferencije, simpozije, kolokvije o teorijskome razmatranju problema kulture i medija, vizualne kulture, vizualnih komunikacija, estetike i kritičke teorije kulture s nakanom da u našim okvirima potaknemo na suradnju širi krug istraživača složenih fenomena kulture i suvremene umjetnosti u digitalno doba.
 
2007. godine održana je međunarodna konferencija VIZUALNA KONSTRUKCIJA KULTURE s glavnim govornikom prof.dr. Keithom Moxeyem sa sveučilište Columbia, SAD, a radovi s konferencije objavljeni su u zborniku u izdanju HDP-a i Izdanja Antibarbarus 2008. godine. 2012. godine održan je simpozij na temu MEDIJSKA SLIKA SVIJETA, potom iste godine kolokvij časopisa TVRĐA – NADOLAZEĆE MIŠLJENJE: Heidegger i Deleuze. 2013. je tema bila SUVREMENA UMJETNOST U DOBA SPEKTAKLA, a u studenom iste godine održana je u Zagrebu međunarodna konferencija VIZUALNI STUDIJI KAO AKADEMSKA DISCIPLINA s glavnim govornikom prof.dr. W.J.T. Mitchellom sa sveučilišta u Chicagu, najznačajnijim teoretičarem slikovnoga obrata. 2014. godine održan je simpozij na temu ESTETIKA I TEHNO–ZNANOSTI DANAS, a 2015. tema je bila BIOPOLITIKA I TRANSFORMACIJA KULTURE. Pristupi teorijskom razumijevanju raznolikih, ali bitno povezanih područja estetike, novih medija i suvremene umjetnosti obuhvaćeni su u rasponu od filozofijskih, semiotičkih i povijesno-umjetničkih do kulturologijskih, dramatologijskih i inih sfera što čine današnju kompleksnu situaciju odnosa teorije i svijeta u doba tehno-znanstvene konstrukcije.

Ove godine, časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti TVRĐA u suradnji s Centrom za vizualne studije iz Zagreba i Muzejem suvremene umjetnosti organizira interdisciplinarni simpozij s temom POSTHUMANO STANJE I PERSPEKTIVE UMJETNOSTI: Životinja–Čovjek–Stroj na kojem će filozofi i teoretičari suvremene umjetnosti i novih medija analizirati kako se i na koji način u digitalno doba masovnih komunikacija uspostavlja odnos između tradicionalnih kategorija umjetnosti i različitih novonastalih znanosti i tehnologije (neuroznanosti, kognitivizam, kibernetika). Pritom je u prvome planu razmatranje najnovijih dostignuća iz paradigme posthumanizma/transhumanizma iz koje se odnos životinje, čovjeka i stroja razumije horizontalno, a to znači evolucijski i singularno. Simpozij ima zadatak propitati nove teorijske putove u razumijevanju naše tehno-kulture s kojom se otvaraju mogućnosti konstrukcije novih svjetova imaginacije. Simpozij će pratiti multimedijalni umjetnički projekti velike retrospektivne izložbe Dalibora Martinisa u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti.

Više o simpoziju pročitajte na stranici "Opširnije"

Objavljeno: 12.12.2016.Opširnije

Obljetnica rođenja Daše Drndić

09.12.2016.

Poštovani,

čast nam je pozvati Vas na skup u povodu 70. obljetnice rođenja naše članice

DAŠE DRNDIĆ

U utorak 13. prosinca 2016. u 10 sati i 30 minuta, vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Sudjeluju:
Velimir Visković: Uvodna riječ
Andrea Zlatar: Ironijski postupci
Dubravka Bogutovac: Rani romani Daše Drndić
Marina Protrka Štimec: Povijest: arhiv, trauma, iskupljenje. Historijska metafikcija Daše Drndić
Anera Ryznar: Stilski rukopis Daše Drndić
Nadežda Čačinović: Kritički pogled Daše Drndić
Jagna Pogačnik: Moja čitanja Dašinih knjiga. Kronologija
Biljana Romić: Kratki izlet u Kanadu
Gordana Crnković: Andreas Ban, c’est moi?
Roman EEG : od rodne travestije do uznemirujućih istina
Vedrana Martinović: Davorije Daše Drndić
Seid Serdarević: Prepletanje dokumentarnosti i fikcionalnosti

Objavljeno: 09.12.2016.Opširnije

Časopis RELATIONS 3-4/2016

09.12.2016.

Iz tiska je izašao drugi svezak časopisa Relations (3-4/2016 na engleskom jeziku).

Glavni urednik: Roman Simić 
Urednica: Jadranka Pintarić 

Izdavač: Hrvatsko društvo pisaca
Cijena sveska: 110 kn/15 eur

Sadržaj časopisa Relations 3-4/2016 pogledajte na stranici "Opširnije"

Objavljeno: 09.12.2016.Opširnije

4. Festival LIT LINK / Književna karika

08.12.2016.

Književna karika ili Lit link festival u svom četvrtom izdanju od 9. do 11. prosinca na turneji Pula-Rijeka-Zagreb ugošćuje hrvatske i talijanske pisce, urednike, književne agente i prevoditelje.
Uz čitanja vrsnih talijanskih autora mlađe i srednje generacije koji će, vjerujemo, biti zanimljivi domaćoj publici, festival se paralelno usmjerava i na promociju naše književne scene kod stranih urednika i skauta koji su kao slušači njegovi jednako važni sudionici. Lit link festival teži dvosmjernoj komunikaciji i dugoročnim efektima u inozemnom plasmanu hrvatske književnosti.

Sudjeluju:
Paola Soriga, Francesca Borri, Adrian Bravi, Neven Ušumović, Sebastijan Pregelj, Alessandro Salvi, Agata Tomažič, Flavio Soriga, Nenad Stipanić, Ana Badurina, Miriam Capaldo, Marinko Koščec, Jurica Pavičić, Stefano Bisacchi, Tea Tulić, Korana Serdarević, Oliviero Toscani, Hrvoje Ivančić, Jasna Jasna Žmak, Ivica Prtenjača, Elisa Copetti, Miroslav Mićanović, Estera Miočić, Chiara Spaziani, Bekim Sejranović

Pozivamo vas na Lit link - festival koji povezuje!
Organizator Književne karike / Lit link festivala: Hrvatsko društvo pisaca

Festival su financijski podržali: 
Ministarstvo kulture RH
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport - Grad Zagreb
Talijanski institut za kulturu, Zagreb

PROGRAM Lit link 2016. pogledajte na stranici "Opširnije"

Objavljeno: 08.12.2016.Opširnije

Obljetnica rođenja Ive Štivičića

05.12.2016.

Poštovani,
čast nam je pozvati Vas na skup u povodu 80. obljetnice rođenja našeg člana

IVE ŠTIVIČIĆA

 
U petak 9. prosinca 2016. u 11 sati, u vili Arko, Basaričekova 24, Zagreb
 
Veselimo se Vašem dolasku!
 
 

Sudjeluju:

Velimir Visković: Uvodna riječ
Edo Galić: Moja suradnja sa Štivičićem
Branislav Glumac: Skica za Ivu
Drago Kekanović: Ratnici, pola stoljeća kasnije
Nenad Polimac: Štivičić prije serije Kuda idu divlje svinje
Igor Mandić: Drama Shakespeare u Kremlju
Marina Vujčić: Veliki pisac skromne bibliografije
Daniel Rafaelić: Filmski Krleža, televizijski Miroslav
Suzana Marjanić: Štivičićev ulazak u Krležinu literaturu;     anarhoindividualizam
Tomislav Brlek: Štivičićeve adaptacije Krleže
Silvio Mirošničenko: O subverzivnosti dramske poetike Ive Štivičića
Vedrana Martinović: Dijalozi

Objavljeno: 05.12.2016.Opširnije

Poetska večer s berlinskim pjesnicima

05.12.2016.

Hrvatsko društvo pisaca i Goethe institut pozivaju Vas na poetsku večer s berlinskim pjesnicima Claudiom Gabler, Hansom Thillom i Dominikom Dombrowskim u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb) u srijedu, 7. prosinca 2016. u 19:30 sati.
Stihove će govoriti umjetnica Marija Šegvić.
Više o događanju pročitajte na stranici "Opširnije" 

Objavljeno: 05.12.2016.Opširnije

Priopćenje Hrvatskog društva pisaca

01.12.2016.

U posljednje vrijeme gotovo svakodnevno u nekom se mediju pojavi komentar ili osvrt koji sadrži govor mržnje ili potiče na mržnju. Huškački diskurs i neargumentirane potjernice štancaju se naoko stihijski, dok zapravo sustavno razaraju ionako ranjeno tkivo društva. Pozivajući se na pravo na osobno mišljenje, one u stvari prozivaju ljude imenom i prezimenom optužujući ih ne za nešto što su rekli ili učinili, nego ih proskribirajući po načelu podrijetla i „nečiste krvi“, čime potiču i legitimiraju moguće daljnje nečasno ili nasilno postupanje. Razina javnoga dijaloga opasno se srozala, umjesto uvažavanja u diskusiji s drugima i različitima, ukopavaju se frontovi na kojima je moguće i fizički stradati.
Hrvatsko društvo pisaca stoga izražava zabrinutost zbog svakodnevnih javnih objava govora mržnja, prozivanja ljudi zbog porijekla i životnih izbora, poticanja na linč i vrijeđanja neistomišljenika. Mi ustajemo u zaštitu svakoga našeg člana/ice protiv kojih se izdaju javne potjernice i osuđujemo svaki govor koji – najčešće uzurpirajući pojam domoljublja – denuncira pojedince po nacionalnoj, vjerskoj ili drugoj osnovi te time potiče daljnje otklizavanje ovoga društva prema pred-demokratskim bespućima. 
Mi jesmo ponajprije cehovska udruga, a tek onda politična zajednica pisaca i spisateljica. Uz brigu o pravima naših članova/ica, mi, kako piše u statutu, brinemo i o „promicanju općih standarda pisane i javne riječi“ i „demokratskoj političkoj kulturi“. Svjesni da bismo i sami bili sretniji kada se ne bismo trebali opetovano javljati ovakvim priopćenjima (jer tada bismo živjeli u sretnijem društvu temeljenom na uzajamnosti i solidarnosti), sa žaljenjem napominjemo da naša zabrinutost i uznemirenost poprima posebne dimenzije kada se u prijeporima u kojima čitamo govor mržnje i poticanje na nju nađu naši članovi i članice.
Svjedok Američkoga građanskog rata Walt Whitman napisao je kako nakon rata nema pobjednika, jer u ratu svatko izgubi nekoga i nešto. Pritom je mislio, iz neprikosnovene subjektivne pozicije pjesnika, ali i svjedoka tragedije, na takozvane obične ljude, na „repromaterijal“ rata o kojemu su pisali mnogi naši, i ne samo naši autori, svjedočeći, opet na žalost, mnogim i ne uvijek našim ratovima. 
Na koncu, budući da smo svi u Hrvatskoj kao i u svijetu, kako je to početkom šezdesetih iz duboko podijeljenog juga SAD-a poručio Martin Luther King, povezani u neraskidivoj mreži uzajamnosti i budući da je aktualna prijetnja svakome od nas potencijalna prijetnja društvu u cjelini, ovim se apelom obraćamo javnosti slijedeći načelo nade. Uz dužno i duboko poštovanje prema svim dimenzijama naše zajedničke prošlosti, naših zajedničkih prošlosti, i uz uvažavanje kolektivnih i osobnih tragedija s čijom se boli niti smije niti može licitirati, nadamo se da smo dovoljno toga prošli i da znamo da ključ naše budućnosti nije u našoj prošlosti. Bez njezina nasljeđa ne možemo, ali se u nju ne smijemo ukopati. Jer, ako je tomu tako – ako duboko vjerujemo u to da je ključ naše budućnosti u našoj prošlosti – tada se možemo svi skupa od svijeta i od nas samih odmoriti. I to iz jednostavnog razloga: u tako zamišljenoj budućnosti mi smo već bili.

Objavljeno: 01.12.2016.Opširnije