Životopis
Lidija Dujić
Lidija Dujić (1965.) – sveučilišna profesorica, urednica i književnica.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala jugoslavistiku (1989.) i doktorirala kroatistiku (2007.). Radila kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, a zatim urednica u nakladničkim kućama Profil i Mala zvona. Kao vanjska suradnica djelovala u Učilištu ZeKaeMa i bila članica kazališne skupine Fasade koja se bavila vizualnim teatrom (1993.-2001.), predavačica na kolegiju Lutkarstva i scenske kulture Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu (2001.-2005.), viša predavačica na kolegiju Dramske pedagogije Umjetničke akademije u Osijeku (2011.), suradnica Znanstveno-obrazovnoga programa HRT-a – autorica i scenaristica radijskih i televizijskih serijala o hrvatskim književnicima. Suautorica priručnika Lutkokazi (2006.) i Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji (2006.), udžbeničke serije Hrvatski ja volim (2007.-2014.) te memorabilija Knjiga o Sunčani i Severu (2010.). Nagrađivana za pjesnički i urednički rad.
Zaposlena na Sveučilištu Sjever – odjelima Novinarstvo i Komunikologija i odnosi s javnošću – na kojima, između ostalih, predaje kolegije Jezik medija, Narativno novinarstvo, Rodni stereotipi i novinarstvo. Područja znanstvenih interesa: medijska pismenost, rodni studiji, povijest hrvatske književnosti i kazališta.
Objavljene knjige:
Plagva (basnolike priče za djecu, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.)
Suhozid (zbirka poezije, Jutro poezije Zagreb, 2010.)
Ženskom stranom hrvatske književnosti (književna studija, Mala zvona, Zagreb, 2011., e-izdanje 2014.)
Agavine kćeri (zbirka poezije, Naklada Đuretić, Zagreb, 2012.)
Bajka iz plićaka (slikovnica, Mala zvona, Zagreb, 2013.)
Plastron, osrčje (zbirka poezije, Mala zvona, Zagreb, 2015.)
Izbor iz znanstvene bibliografije:
A gdje sam bila prije jučer ja? Kako su Marija Jurić Zagorka i Ivana Brlić-Mažuranić spojile spisateljstvo s dužnostima ženskim (Knjiga radova sa znanstvenog skupa Malleus maleficarum – Zagorka, feminizam, antifeminizam, Centar za ženske studije, Zagreb, 2011: 93-104)
Prvi čin dramskog pisma M. J. Zagorke (Knjiga radova sa znanstvenog skupa Širom svijeta – O Zagorki, rodu i prostoru, Centar za ženske studije, Zagreb, 2012: 293-311)
FROM ANALYSIS TO ANTHOLOGY Ludwig Bauer's contribution to Croatian-Slovak literary reciprocity (World Literature Studies, Bratislava, 2013., Vol. 5 (22), 4: 27-40)
Ženski red u "Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića" Ivane Brlić-Mažuranić (Fluminensia, Rijeka, god. 25, br. 1, 2013: 7-19)
Iskustvo praga u Držićevoj "Noveli od Stanca" (Narodna umjetnost, Zagreb, 50/2, 2013: 173-187)
Die slawisch-germanischen Beziehungen in den neohistorischen Romanen Ludwig Bauers (Germanoslavica, Praha, 26 (2015) Heft 2: 41-54)
Second hand informacije (Medijski dijalozi, Podgorica, Vol. IX, No 24, 2016: 187-196)
Kako je biskup Strossmayer učinio Zagorku prvom hrvatskom novinarkom (Zbornik radova ZNANSTVENE, KULTURNE, OBRAZOVNE I UMJETNIČKE POLITIKE – EUROPSKI REALITETI 200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera, Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2016: 141-153)
Rad i rod u "Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića" i "Pričama iz davnine" (Libri & Liberi, Zagreb, 2018, 7 (1): 53-65)