Zvjezdana Jembrih rođena je 15. siječnja 1965. u Zagrebu.

Maturirala je 1983. u Obrazovnom centru za kulturu i umjetnost u Zagrebu i iste godine upisala nastavnički smjer Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u okviru kojega je studirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, te slikarstvo u klasama prof. Nikole Koydla, Zlatka Kesera i Zlatka Kauzlarića Atača. Diplomirala je1990. godine.

Od 1989. bavi se konzerviranjem i restauriranjem umjetnina. Od 1989. do 1993. radi  kao vanjska suradnica tadašnjega Restauratorskog zavoda Hrvatske (danas Hrvatski restauratorski zavod). Od 1993. do 1998. u stalnom je radnom odnosu u Restauratorskom zavodu Hrvatske, gdje radi u radionicama za restauriranje polikromirane drvene skulpture, zidnih i štafelajnih slika, te na brojnim terenskim istražnim i konzervatorsko-restauratorskim radovima na objektima nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara in situ. Nakon dobivanja stipendije Katolischer Akademischer Ausländer-Dienst (KAAD) iz Bonna boravi 1996. - 1997. na stručnom  usavršavanju u Bayerisches Landesamtfür Denkmalpflege u Münchenu.

Od 1998. u stalnom je radnom odnosu na novoosnovanom Odsjeku za restauriranje umjetnina (danas Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina) na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, od 2025. godine kao redovita profesorica u trajnom izboru.

Poslijediplomski studij restauriranja drvene skulpture na Odjelu za restauriranje Mađarske akademije likovnih umjetnosti (MKE) u Budimpeštiupisuje 1998. gdje 2000. magistrira s temom Konzervatorsko-restauratorski radovi na polikromiranoj drvenoj skulpturi Sv. Ambrozija s bivšega glavnog oltara kapele sv. Martina u Martinščini / dokumentarni film Sveti Ambrozije (scenarij, snimanje i režija Zvjezdana Jembrih, montaža i zvuk Dubravko Kuhta).

Od 2003. voditeljica je brojnih istražnih i konzervatorsko-restauratorskih programa zaštite pokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija RH, te autorica stručnih članaka i javnih izlaganja s konzervatorsko-restauratorskog područja, te s područja zaštite materijalne i nematerijalne baštine. Uprava za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture i medija RH 2007. dodijelila joj je dopusnicu (licencu) za rad na drvenoj polikromiranoj skulpturi i stručno zvanje viša konzervatorica-restauratorica za drvenu skulpturu.

Kreatorica je i organizatorica konzervatorsko-restauratorske izložbe Ne/Izliječeni sveci 2016. u suradnji s Urednom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije (Domitrovićeva kula, Zagreb; Gradski muzej Bjelovar), te glavna urednica, autorica i suautorica stručnih članaka i kataloškoga dijela istoimenoga kataloga izložbe. Glavna je urednica, autorica i suautorica tekstova monografije Kapela sv. Mihaela u Samoboru – od preživljavanja do oživljavanja u izdanju Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Župe Sv. Anastazije u Samoboru 2018. godine.

Inicijatorica je i suorganizatorica umjetničko-znanstvenog skupa Land art, Earth Art, Earthworks: z/Zemlja i antropocen, članica uređivačkog tima, autorica i suatorica tekstova knjižice sažetaka, te autorica i suautorica dvaju izlaganja na tom skupu, u organiziaciji Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2019. Glavna je urednica i autorica tekstova publikacije Land art, Earth art, Earthworks: z/Zemlja i antropocen I - II, u izdanju ALU 2021.

Glavna je urednica, autorica tekstova i kataloškog dijela kataloga SOS za svece: Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi na preostalom drvenom inventaru kapele sv. Jakoba na Očuri u izdanju ALU i Muzeja Radboa u Radoboju 2022. Dobitnica je Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za zaštitu kulturne baštine u 2022. godini kao voditeljica projekta SOS za svece.

Od 1990. članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Od 1991. do 1992. bila je članica Zajednice umjetnika Hrvatske (ZUH), a od 2006. do 2014. umjetničke organizacije Autorska kuća. Od 1998. članica je Hrvatskog restauratorskog društva, a od 2012. članica International Institute for Conservation of Historicand Artistic Works (IIC) - hrvatska grupa. Od 2014. članica je Hrvatskog društva pisaca. Od 2023. volontira u Pučkoj kuhinji na Sv. Duhu, Sv. Duh 33, Zagreb.

U svojem autorskom umjetničkom radu do sada je ostvarila dvadeset i pet samostalnih izložbi (od kojih izdvaja: 1990. Zagreb, Studio galerije Forum; 1994. Zagreb, Galerija Miroslav Kraljević; 1995. Velika Gorica (Zagreb), Galerija Galženica; Dubrovnik, Galerija Otok; 1997. Regensburg, Galerija dvorca Woerthander Donau; 1998. Zagreb, Studio galerije Karas; 2004.Rijeka, Galerija Koril; 2005. Regensburg/Adlmannstein, Kunstpartnergalerie; 2005. Rijeka, Galerija Juraj Klović, s Brankom Lenićem; 2012. Đurđevac, Galerija Stari grad, s Jurom Kokezom; 2015. Zagreb, izložbeni salon Izidor Kršnjavi; 2018. Zagreb, Galerija Vladimir Filakovac, s Jurom Kokezom;  2019. Krapina, Galerija grada Krapine; 2020. Zagreb, galerija Greta).

Sudionica je brojnih skupnih i žiriranih izložbi (od kojih izdvaja: 1989. Zagreb, 20. Salon mladih; 1989. Rijeka, 15. Biennale mladih; 1990. Zagreb, 21. Salon mladih; 1991. Rijeka, 16. Biennale mladih; 1992. Zagreb, 23. Salon mladih;  1992. Split, Biennale malog formata; 1993. Njemačka, Berlin, Tacheles, "Vezagreberlin"; 1993. Zagreb, 28. Zagrebački salon; 1994. Split, Salon sakralne umjetnosti; 1996. Zagreb, 1. Hrvatski triennale crteža; 1996. Zagreb, 31. Zagrebački salon, 1996. Split, Biennale malog formata; 1997. Krapina, Gradska galerija, 1. zagorski likovni salon; 2003. Krapina, 3. zagorski likovni salon; 2003. Split, Dioklecianovi podrumi, 16. Adria Art Annale; 2005. Split, 34. splitski salon; 2017. Split, palača Milesi,1. salon suvremene sakralne umjetnosti “Ivo Dulčić”; 2018. Krapina, Gradska galerija, 8. zagorski likovni salon; 2018. 2018. Slovenija, Maribor, RazstaviščeVetrinjski; 2021. Krapina, Gradska galerija, 9. zagorski likovni salon; 2024. Krapina, Gradska galerija Krapina, Jubilarni 10. zagorski likovni salon; 2024. Zagreb, Muzej Grada Zagreba, Prekasno je za odustajanje, Kapitalocen, vs Zemlja je naša ljubavnica, 14. 3.  – 8. 4. 2025., kustosi; Suzana Marjanić, Maja Pavlinić i Zvonimir Dobrović.

Sudjelovala je na brojnim umjetničkim simpozijima, kolonijama i radionicama u Hrvatskoj i u inozemstvu (od kojih izdvaja: 1995.Dugo Selo, tvornica emajla “Gorica” - rad u emajlu; 2001. Grčka, otok Samotraka, 3. interbalkanski simpozij vizualnih umjetnosti; 2003. Slovenija, Ajdovčina, međunarodna likovna radionica “Slovenija otprta za umetnost“; 2006. Bugarska, Balčik - međunarodna likovna kolonija „Susret dvaju mora“; 2008. Grčka, otok Kreta, 1. mediteranski simpozij suvremene umjetnosti; 2018., 2019. i 2023. Srbija, Subotica, sazivi međunarodne likovne kolonije “Stipan Šabić”; 2025. Makedonija, Prilep, 17. saziv međunarodne likovne kolonije „Marko Čepenkov“).

Od 1998. izvela  je trideset i četiriland artrada u Hrvatskoj i inozemstvu.

Piše i objavljuje prozu i poeziju u književnim časopisima, na radiju i televiziji, te mrežnim stranicama. U nakladi MD (2001.) objavljena joj je knjiga kratkih priča Janusove kćeri sestre nevjeste (u užem izboru za nagradu Jutarnjeg lista za 2002.), a u nakladi Autorska kuća knjiga poezije Ljubavnici kraljica glad (2007.), knjiga putopisa Ljetopisi (2008.) i ponovljeno izdanje knjige kratkih priča Janusove kćeri (2009.). U izdanju Hrvatskog društva pisaca 2014. objavljuje zbirku pjesama Sve jedno, a 2024. zbirku pjesama Vučji sveci (u finalu za pjesničku nagradu Tin Ujević 2025. koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika). U izdanju nakladničke kuće Mala zvona 2023. objavljuje zbirku pjesama Oko Ogorja.

Autorica je, uz akademskog slikara-grafičara Juru Kokezu, pjesničko-grafičkih mapa Tragovi u nakladi umjetničke organizacije Autorska kuća 2014. i Oko Ogorja u nakladi Mala zvona i udruge Pokret Zagore.

Uz Sanju Lovrenčić autorica je dvaju radio-dokumentaraca (Ispod lipe i Slike povratka) za III. program Hrvatskog radija. Sudjeluje u mnogim emisijama, javnim čitanjima, književnim susretima  i simpozijima u zemlji i inozemstvu (od kojih izdvaja: Međunarodni pjesnički susret u Bugarskoj, Sofija 21. - 24. 9. 2022. u organizaciji Hrvatskog društva pisaca; Međunarodni pjesnički susret Stih u regiji (SUR) Zagreb, Varaždin, Vrbovec, 24. - 30. 5. 2024.; Međunarodni književni susret FulvioTomizza i svečana dodjela 1. nagrade Lapis Histriae za kratku priču „Cvita“ na međunarodnom književnom natječaju Forum Tomizza u Umagu u Gradskoj knjižnici 24. 5. 2024.).

U suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu od 2012. sudjeluje u etnografskim istraživanjima na području sjeverozapadne Hrvatske.Vanjska je projekta suradnicau međunarodnom projektu Hrvatske zaklade za znanost Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse,Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (2020. – 2023.), tenaprojektu Tradicijska kultura u digitalnom okružju: razvoj Referentnog centra za nematerijalnu kulturu (TKuDOR), financiranom sredstvima iz fonda Europska unija – Next Generation EU(2024. – 2027.).

Dobitnica je potpore za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture RH za 2014.

Primila je nekoliko nagrada za svoj autorski umjetnički rad:

1. nagradu za slikarstvo Ex tempore Opatija 1994.;

3 književne nagrade stručnog suda Franjo Horvat Kiš za hrvatski književni putopis 2008., 2016. i 2017.;

3. nagradu za kratku priču na Festivalu europske kratke priče u Zagrebu 2017.

1. nagradu na međunarodnom natječaju za kratku priču Lapis histriae u Umagu 2024.