Životopis

Tomislav Ketig

Tomislav KETIG, književnik i enciklopedist, rođen je 17.09.1932. godine u Novoj Gradiški, slavonskom gradu u Hrvatskoj. Njegovi preci doselili su se u 18. stoljeću u Varaždin, grad u Hrvatskom zagorju iz mesta Kettig, kraj Koblenza, odakle se njegov djed dr.Ferdinand Kettig preselio u Vukovar u Srijemu, gde je bio odvjetnik, a zatim javni bilježnik. Otac mu je bio gimnazijski profesor. 

Godine djetinjstva, koje ostave značajnog traga u sjećanju (1941-46) proveo je u banatskom gradu Bela Crkva (Weisskirchen), odakle potiče obitelj njegove majke i za koji grad su i njega kao i njegove roditelje vezivala čvrsta prijateljstva sa brojnim starosjedelačkim srpskim i njemačkim obiteljima. Iz Bele Crkve sele se u Novi Sad, gde je T.K. maturirao u gimnaziji «Jovan Jovanović Zmaj». Od 1951. do 1959. studirao je i apsolvirao na Medicinskom fakultetu u Beogradu, ali je prevagnuo njegov interes za literaturu, pa je diplomirao jugoslavenske književnosti i južnoslavenske jezike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Od 1960. do 1965. bio je urednik, a zatim i glavni urednik u Izdavačkoj kući «Progres», a zatim glavni urednik i direktor sektora izdanja na srpskohrvatskom jeziku u Novinsko-izdavačkom poduzeću «Forum» - sve u Novom Sadu do 1976. kada preuzima dužnost stručnog tajnika a  1979. i glavnog urednika Redakcije Enciklopedije Jugoslavije za Vojvodinu pri Leksikografskom zavodu iz Zagreba, na kojoj dužnosti ostaje do umirovljenja1992.godine.Sada je glavni urednik Enciklopedije Vojvodine pri VANU. Dopisni je član Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti.

Književnu karijeru započeo je 1951. godine kada je objavio prve pjesme. Piše pjesme, pripovijetke, romane, drame, eseje i studije iz kulture i povijesti, kao i književne kritike. U književničkoj organizaciji bio je na dužnosti sekretara Društva književnika Vojvodine (1969-71), potom predsjednik Društva (1971-75). Potpredsjednik i v.d.predsjednika Saveza književnika Jugoslavije (1975-78). Član je i Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca u Zagrebu i međunarodnog PEN-a. Dobitnik je Ordena bratstva i jedinstva sa srebrnim zracima,  Oktobarske nagrade grada Novog Sada 2002.godine , Nagrade za životno djelo Društva književnika Vojvodine 2009. godine, nagrade Balin Vujkov „Dida“ Gradske biboioteke i čitaonice u Subotici 2014. i Nagrade Fondacije podunavskih Švaba u Srijemskim Kalovcima „Čestitost“.

Djela: Knjge pjesama: «Prometej u povratku» (Novi Sad,1962), «Amanet» (Novi Sad, 1981- nagrada «Stražilovo»),  «Poeme i balade» (Zagreb, 2002) te „Razgovori s Usudom“(Zagreb,2016), knjigu eseja «Sanjari i fotografi zore» (o surrealizmu, Novi Sad, 1975), romane «Slepi putnici» (Subotica, 1972 – nagrada Društva književnika Vojvodine za roman), «Lude godine» (Novi Sad, 1973), «Velebitski orao» (Subotica, 2007), «Duga senka svitanja» (Novi Sad, 2007, prveden na njemački i objavljen 2011. u Muenchenu.Nagrađen Glavnom nsgradom Vlade Baden Virtenberga), «Rakova djeca» (Zagreb, 2007),i „Damin gambit“ (Subotica,2014) i „Karusel raspetih“ (Novi Sad,2016), te knjigu drama «Pomračenja» (Novi Sad, 1969). Izvođene kazališne, televizijske i radio drame: «Vozačev nokturno» (nagrada na Festivalu Jugoslavenske radiotelevizije, Koper 1963, Novi Sad, Budapest). «Astronauti» (Pirot i Novi Sad 1963), «Ružičasta noć» (Narodno pozorište, Subotica, 1964), «U cara Trajana kozje uši» (Novi Sad, Beograd i Festival Jugoslavenske radiodrame, Ohrid 1965; Wien, Budapest, Saarbruecken, Koeln, Skopje, Hilversum 1967), «Rekorder i aligator» (Novi Sad, Festival Jugoslavenske radiodrame, Ohrid 1968), «Poslednji dani Sirakuze» (Budapest, Novi Sad, Sarajevo 1969), «Kulosfera» (nagrada Društva književnika Vojvodine, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad 1972), «Život teče dalje» (TV Novi Sad 1977), «Lud kamen na granici» (TV Novi Sad 1977), «Ulje na vatru» (TV Beograd 1978)

Uz preko 100 drugih enciklopedijskih članaka objavio je u Enciklopediji Jugoslavije obimne tekstove „Jugoslavija – Kultura 1918-1988“ i „Jugoslavija – Nauka 1918-1988“.

T.K. je prevodio s engleskog prozu E.A.Poea, J.Londona, E.Hemingwaya, F.Scott Fitzgerald, D.Thomasa i A. Panshina, te pesme J.Symonsa.

Dela su mu prevođena na njemački, mađarski, italijanski, holandski, francuski, makedonski, slovenski, albanski, slovački, rusinski, rumunski, ruski i švedski.

 

Književni opus