Prevoditeljica Alla Tatarenko o festivalu Stih u regiji

Razmjena pjesničke energije

Pjesnički festival u organizaciji Hrvatskog društva pisaca Stih u regiji koji se od 27. do 30. lipnja održao u Zagrebu, Varaždinu i Vrbovcu okupio je više poznatih autorica i autora iz Hrvatske i inozemstva. Među njima i četiri pjesnikinje iz Ukrajine – Ija Kiva, Irina Starovojt, Katerina Mihaljicina, Lilija Bomko – čija je prisutnost na ovoj književnoj manifestaciji bila povod za ovaj kratki osvrt na hrvatsko-ukrajinske pjesničke književne veze u najtežem periodu za neovisnu Ukrajinu – od početka agresije punih razmjera koju je Rusija izvela 24. veljače 2022.

Već prvih mjeseci rusko-ukrajinskog rata Hrvatska je pružila Ukrajini veliku podršku u različitim područjima, među kojima važno mjesto zauzima i podrška ukrajinskoj kulturi i njezinim stvarateljima. Hrvatski P.E.N. pozvao je ukrajinske pisce na rezidencije, organizirao je niz diskusija, pjesničkih čitanja, književnih razgovora posvećenih Ukrajini i njezinoj kulturi. Objavio je dvojezičnu antologiju Ukrajina 2022: pjesnički ljetopis rata u kojoj je zastupljeno 25 pjesnikinja i pjesnika koji svjedoče o ratu kroz svoje stihove. Ukrajinske muze nisu zašutjele kad su progovorili topovi, naprotiv. Poezija je postala najautentičnije svjedočanstvo bola i nade Ukrajinaca, ljetopis dana i noći borbe, otpora, ljubavi prema svojoj zemlji i njezinim ljudima – onima koji je hrabro brane na bojišnici i onima koji imaju hrabrosti živjeti, raditi, vjerovati u pobjedu nad zlom. Ideja ovog izdanja pripada predsjedniku Hrvatskog P.E.N.-a Tomici Bajsiću, pjesniku svjesnom moći koju posjeduje poezija. Antologija je okupila i poznate ukrajinske književnike poput Sergija Žadana, Ostapa Slivinskog, Galine Kruk, Marijane Kijanovske, Marjane Savke i mlade pjesnike (Lilija Bomko, Anna Jutčenko, Rostislav Kuzik). U njoj su se našle i pjesme Viktorije Ameline koja je prije rata već bila poznata autorica proze, a 2022. počela je objavljivati poeziju. Nastupi ovogodišnjih ukrajinskih gošći SUR-a bili su svojevrsni hommage Viktoriji koja je prije godinu dana poginula od ruske rakete. Osim pisanja poezije ova mlada i iznimno talentirana književnica predano se bavila volontiranjem, dolazila na književne večeri u najopasnija mjesta blizu linije fronte, posebno kad je bila riječ o susretu s djecom. Pisala je za djecu i učinila puno da se što više sazna o zadnjim mjesecima života pjesnika Volodimira Vakulenka koji je također bio dječji pjesnik. Strijeljali su ga ruski okupatori. Viktorija je iskopala dnevnik pisca u njegovu dvorištu i zahvaljujući njezinoj upornosti svijet ima svjedočanstvo otpora, hrabrosti, ljubavi prema svojoj zemlji i životu. Skupljala je i dokumentirala svjedočanstva žena, njihovih tragičnih iskustava u ratu. Njezina poezija je i sama postala potresno svjedočantsvo.

Prijevode ukrajinske poezije nastale u ratu hrvatski čitatelji mogu naći u časopisu u izdanju Hrvatskog društva pisaca Poezija čiji je urednik pjesnik Ivan Herceg – direktor festivala Stih u regiji. To su izbori iz poezije Ije Kive, Jarine Čornoguz, Ljudmyle Djadčenko (prev. Dariya Pavlešen), Irine Starovojt, Lilije Bomko – pjesnikinja snažnih glasova i različitih senzibiliteta, kao i izbor iz suvremenog ukrajinskog pjesništva Glasovi s granice koji je priredio i preveo Damir Šodan. Izbor iz suvremene ženske poezije donio je i časopis Republika, zahvaljujući dobroj volji njegove tadašnje urednice Julijane Matanović – tu se mogu pročitati i pjesme gošći ovogodišnjeg SUR-a Ije Kive i Katerine Mihaljicine. Europski glasnik, koji vodi pjesnik Dražen Katunarić, objavio je u broju posvećenom Ukrajini i prijevode ukrajinske ratne poezije. Put za upoznavanje duše nekog naroda leži preko njegove književnosti, a pjesništvo je možda za to najkraća staza. Hrvatski ljubitelji pjesničke riječi imali su prigodu slušati prijevode ratne lirike ukrajinskih autora u emisiji Poezija naglas zahvaljujući njezinoj urednici pjesnikinji Ireni Matijašević. Glas ukrajinskih pjesnika čuo se za vrijeme pjesničkih čitanja Pod starim krovovima, na Bundeku, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, na manifestacijama Hrvatskog P.E.N.-a u Zagrebu, a u hrvatskom prijevodu zvučao je i na promociji antologije Ukrajina 2022. u Lavovu, za vrijeme gostovanja Tomice Bajsića. 

            Spomenula bih ovom prigodom i promocije „ukrajinskog broja“ časopisa za književnost Alternator čiji su urednici Siniša Matasović i Žarko Jovanovski, zajedno s ukrajinskim i hrvatskim piscima i prevoditeljima, strašnog za Ukrajinu proljeća 2022. govorili o ukrajinskoj poeziji mirnog doba – veseloj, provokativnoj, punoj duha. Taj broj je izašao prije agresije širokih razmjera, ali je bio „nadograđivan“ na promocijama novim, mnogo dramatičnijim pjesmama, kao i paralelama u povijesti Hrvata i Ukrajinaca, njihove borbe za slobodu i neovisnost.  Suradnja između pjesnika – to je višegodišnja suradnja urednika Alternatora i ukrajinskog pjesnika i prevoditelja Jurija Lisenka, Goranova proljeća i ukrajinskih pjesnika (gošće festivala bile su Ljubov Jakimčuk i Ija Kiva, a 2020. izašao je izbor iz poezije Katerine Kalitko).  

            Suradnja hrvatske i ukrajinske poezije traje. Ukrajinske pjesnikinje čitale su svoju poeziju u Zagrebu. Nadamo se dolasku hrvatskih pjesnika u Lavov. U očekivanju tog dolaska, studenti-kroatisti prevode njihovu poeziju na ukrajinski. Razmjena pjesničke energije se nastavlja.

Alla Tatarenko