Siniša Vuković je pjesnik, esejist, putopisac, dijalektolog, lingvist, leksikograf, književni i glazbeni kritičar, skladatelj, melograf i dirigent rođen 1. XI. 1973. u Cambridgeu (Velika Britanija). Odrastao je u Selcima na otoku Braču gdje se i školovao. Studirao je hrvatski i talijanski jezik s književnostima na Filozofskom fakultetu u Splitu. Tekstove je objavljivao u brojnim hrvatskim publikacijama: dnevnicima Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, Vjesnik; tjednicima: Nedjeljna Dalmacija, Vijenac; časopisima: Republika, Forum, Mogućnosti, Dubrovnik, Nova Istra, Zadarska smotra, Hrvatska obzorja, Quorum, Književna republika, Poezija. U znanstvenom časopisu Čakavska rič objavljuje dijalektološke stručne članke i čakavsku poeziju (poema Nisan se rodi za igrat na buće, sonetni vijenac Put križa, prijevod psalama Sedan salam ol pokore i Dva salma s latinske Vulgate). Glazbene kritike, osvrte i komentare objavljivao je i na Hrvatskom radiju, te u listu Hrvatskog društva skladatelja Cantus. Na talijanskoj radijskoj postaji RAI 3 komentirao je operne predstave s talijanskih, švicarskih i njemačkih kazališnih pozornica.

Član je Hrvatskog društva skladatelja (od 2005.) i Upravnog odbora Zaklade Ljubo Stipišić Delmata (od 2019.). U dva je navrata bio predsjednikom splitskog ogranka Društva hrvatskih književnika, iz kojega je istupio nakon 18 godina članstva (2021.). Od travnja 2021. godine redoviti je član Hrvatskog društva pisaca.

Bio je član Kazališnog vijeća HNK Split (2008. – 2009.), član žirija na Festivalu sjevernojadranskih klapa (2001.), član žirija nagrade "Judita“ dnevnika Slobodna Dalmacija za glazbeni dio Splitskog ljeta (2011.), te za dramski program (2021.).

Autor je ukupno 26 knjiga čakavske poezije, književnih i glazbenih kritika i eseja, muzikoloških monografija, čakavskog rječnika, prijevoda: Ričnik selaškega govora (Split, 2001.), Diladur, (Split, 2001.), Kartulina sa škoja (Split, 2002.), Triptih za Verdija (Split, 2002.), Zbor pučkih crkvenih pjevača Podstrane (Podstrana, 2002.), Pivači Salone (Solin, 2002.), Uzimanje mjere (Split, 2003.), Lumin pril tabernakulon, (Split, 2003.), Verši na Selcih (Selca, 2005.), Kvoška i piplići (Split, 2006.), Kušnja pamćenja (Split, 2006.), Petrada (Zagreb, 2007.), Hrvatsko katoličko glazbeno društvo Podstrana 1907. – 2007. (Podstrana, 2008.), Partitura i štapić (Split, 2009.), Dalmatinsko evanđelje (Split, 2010.), Ruža solista (Split, 2011.), Aida (Split, 2017.), Čakavski pištular I. (Split, 2018.), Čakavski pištular II. (Split-Selca, 2018.), Čakavski pištular III. (Split-Selca-Bol, 2018.), Čakavski pištular IV. (Split-Solin, 2019.), Čakavski pištular V. (Selca, 2019.), Pisma nada sviman pisman (Split, 2020.), Tri čavla Isukrstova (Split, 2021.) i Nabucco (Split, 2021.).

Uredio je i za tisak pripremio niz zbirki suvremene čakavske lirike drugih autora, koje je popratio predgovorom ili pogovorom. Kao pjesnik zastupljen je u više antologija i zbornika (Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća Milorada Stojevića, 2007.), a citati iz njegovih znanstvenih knjiga sastavnim su dijelom mnogih leksikografskih izdanja (Jadranske etimologije III. Vojmira Vinje, 2004.; Rječnik bračkih čakavskih govora Petra Šimunovića, 2006.). Uvršten je u Hrvatsku književnu enciklopediju (svezak 4, 2012.). Njegovi melografski zapisi i obrade tiskane su u nizu notografskih izdanja monografskog tipa.

Dugogodišnjim čakavološko-dijalektološkim radom posebnu je pozornost stavio na lingvističku granu onomastiku (imenoslovlje), što je rezultiralo skrupuloznim radom Onomastička terminologija ("Čakavska rič", 2007.) u kojem se na dotad neviđen način obrađuju vlastite imenice s novom i osuvremenjenom terminologijom, te je stratifikaciju i obradbu oníma s postojeća tri (antroponimija, toponimija i etnonimija) proširio za još dva (bionimija i ergonimija). Radeći na projektu Atlas dalmatinskih nadimaka terenskim je istraživanjem prikupio obimnu leksičku građu na otocima Braču i Hvaru, te u Splitu. Autor je i nacrta za Enciklopediju Splitske opere po kojem ju dugo već izrađuje i nadopunjuje. Godinama radi na Dalmatinskoj čakavskoj Bibliji, a dosad je preveo kompletan Novi zavjet, te starozavjetne knjige Pjesma nad pjesmama, Tužaljke Jeremije proroka, Propovjednik i Psaltir. U časopisu "Zadarska smotra" objavio je vlastite čakavske prijevode sviju evanđeljâ: Evanđeje po Mati (2018.), Evanđeje po Markotu (2018.), Evanđeje po Luki (2019.) i Evanđeje po Ivotu (2019.), te Pismu nada sviman pisman (2020.) i Meštrance od apoštolih (2021.).

Kao pasionirani zaljubljenik u opernu umjetnost proputovao je čitavu Europu pohodeći gotovo sve glavne gradove i kazališta u njima, te festivale, i odgledavši većinu opernoga repertoara uključujući i raritetne naslove važnijih skladatelja na više od 80 inozemnih pozornica. Poseban akcent stavio je na Italiju (Milano, Rim, Venecija, Napulj, Firenca, Verona, Torino, Genova, Bergamo, Palermo, Catania, Reggio Calabria, Bari, Parma, Bologna, Modena, Reggio Emilia, Ravenna, Trst, Udine, Ancona, Macerata, Jesi, Pesaro, Torre del Lago, Pisa, Livorno, Mantova, Novara, Legnago, Ferrara, Oderzo) i Njemačku (München, Berlin, Bayreuth, Köln, Frankfurt, Leipzig, Dresden, Hannover), a od eksponiranijih središta obišao je i više kazališta u Beču, Grazu, Salzburgu, Zürichu, Parizu, Bruxellesu, Madridu, Barceloni, Pragu, Brnu, Bratislavi, Budimpešti, Varšavi, Krakovu, Ljubljani, Mariboru, Beogradu, Sarajevu…

U glazbenom smislu djeluje kao skladatelj, dirigent i muzički pisac. Autor je više moteta za muški zbor i soliste a capella s primjenom polifonije, te čitavog niza liturgijskih pjesama za mješoviti zbor uključujući i Misu Gospe od Karmena (2009.), građenu prema motivima pučkog pjevanja bračkih Selaca. Skladao je niz dalmatinskih klapskih pjesama na vlastite i tuđe stihove, a obradio je i mnoge popularne pjesme i poznate numere iz klasične glazbene literature za puhački orkestar, kao i aranžmane kampanilističkih napjeva prvi put uopće notno zapisanih. Diljem Dalmacije prikupio je i melografirao stotine pučkih svjetovnih i crkvenih melodija, te ih tako spasio od sigurnog zaborava. Radio je kao nototekar u Orkestru Hrvatske ratne mornarice u Splitu (1993. – 1996.), te vodio zborove "Marjan" i "Chorus Spalatensis" iz Splita, župski zbor "Gospe od Otoka" i "Pivače Salone" iz Solina, te mješoviti zbor KUD-a "Jozo Bodlović" iz Bola. Osnovao je mješoviti župski Zbor Krista Kralja u Selcima (1996.) s kojim je snimio trostruki CD Ispovid’te se na kojem se predstavlja kompletno glagoljaško pjevanje Selaca (2008.). S ovim je zborom nastupao po cijeloj Dalmaciji, Hrvatskom Zagorju, te u Italiji, Francuskoj i Poljskoj. Dirigent Puhačkog orkestra KUD-a "Hrvatski sastanak 1888“ iz Selaca bio je u razdoblju 2011. – 2013., s kojim je održao niz koncerata po Braču, Hvaru i širem splitskom području.

Bio je voditeljem Pučkih crkvenih pjevača s Kamena, te klapa "Arja"/"Dental Centar Marušić" iz Vranjica, "Solin" iz Solina, "Kamen" s Kamena, "Brodosplit" i "Serpentina“ iz Splita, "Lesina" iz Jelse i "Mrduja" iz Milne s kojom je snimio nosač zvuka Duše naše kartolina (2008.). U dva je navrata bio asistent dirigenta Vlade Sunka korepetirajući Gradski zbor Brodosplit u dva velika oratorijska projekta: Requiem u d-molu Luigija Cherubinija i Uskrsnuće Ljube Stipišića Delmate. S muškim vokalnim ansamblom "Chorus Spalatensis" održao je brojne koncerte po Dalmaciji tumačeći važna djela hrvatske glazbene baštine J. Bajamontija, I. pl. Zajca, J. Gotovca, K. Odaka, B. Papandopula, Š. Marovića i dr., a s istim je sastavom snimio i nosač zvuka Pred tobom, Bože (2021.), na kojem su predstavljene sakralne skladbe hrvatskih autora i obrade pučkih crkvenih pjesama s područja srednje Dalmacije, kojih je većinu sam melografirao i aranžirao. Na Internacionalnom natjecanju koralne glazbe u Veroni sa zborom iz Kamena osvojio je Srebrnu plaketu (2001.).

Kolekcionar je Biblija na različitim jezicima i pismima, te se u njegovoj kućnoj biblioteci nalazi više od 300 svezaka Svetog pisma sa svih strana svijeta, uključujući gotovo sva izdanja na hrvatskom jeziku, pa i ona partikularna. U okviru manifestacije "Dani kršćanske kulture", u travnju i svibnju 2017. godine, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu bio je upriličio izložbu iste kolekcije pod imenom: "Kip Biblije – tijelo jezikâ sa sviju kontinenata", a ista je izložba bila postavljena i tijekom korizme 2018. godine u Državnom arhivu u Vukovaru, zatim u srpnju iste godine u Selcima na Braču, u kolovozu u Bolu, u rujnu u Zagrebu na Kaptolu (u okviru svečane proslave 50. obljetnice objavljivanja Zagrebačke Biblije, 1968.), te u Solinu u travnju 2019. godine, Trogiru u rujnu 2019. godine i galeriji Arsenal u Hvaru u svibnju 2021.

Autor je izložbe kamenarskog alata "Stinja ol duha", koja je bila postavljena u izložbenom salonu u Selcima (15. VII. – 31. VII. 2019.), na kojoj su bili izloženi klesarski i kavadurski alati i oruđa uspomoć kojih se kamen "brao" u kamenolomima (petradama, kavama) i kasnije obrađivao i ugrađivao. Autor je i izložbe "Ivica Čikeš – u riječi slici i tonu", kao i kataloga posvećenom istom opernom nacionalnom prvaku basu (16. VI. – 16. VII. 2021.).

Živi u Splitu i djelatnik je HNK Split.