Životopis

Željka Matijašević

Željka Matijašević rođena je 07.07.1968. u Zagrebu gdje je završila XV. gimnaziju - Matematičko-informatički obrazovni centar “Vladimir Popović». 1993. stekla je diplomu Filozofskog fakulteta u Zagrebu (studij komparativne književnosti i francuskog jezika i književnosti). Na četvrtoj godini dodiplomskog studija dodijeljena joj je stipendija Sveučilišta, a u ljeto 1990. koristila je stipendiju francuske vlade za pohađanje tečaja francuskog jezika, književnosti i kulture u Dijonu (Université de Bourgogne). Od 1992. do 1993. studirala je pravne znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Perugi. 
Od 1995. do 1997. kao dobitnica stipendije za magistarski studij koju su zajedno dodjeljivali Open Society Institute i Cambridge Overseas Trust pohađala je poslijediplomski studij na Sveučilištu Cambridge (Sidney Sussex College), Faculty of Modern and Medieval Languages te stekla naslov magistra znanosti (MPhil in European Literature). Naslov magistarske radnje: The Lacanian Other and its Subterfuges.
Od 1997. do 2000. kao dobitnica dvogodišnje stipendije za doktorski studij koju joj je dodijelio Trinity College Sveučilišta u Cambridgeu pohađala je doktorski studij na Sveučilištu Cambridge, Faculty of Modern and Medieval Languages, a 28. svibnja 2000. (pred stručnim povjerenstvom u sastavu Professor Malcolm Bowie, Sveučilište u Oxfordu i Professor Sarah Kay, Sveučilište u Cambridgeu) obranila je doktorsku radnju pod naslovom Lacan: The Persistence of the Dialectic (Lacan: ustrajnost dijalektike) te stekla naziv doktora znanosti (Doctor of Philosophy). Na posljednjoj godini doktorskog studija dobila je dodatnu jednogodišnju stipendiju koju Trinity College dodjeljuje šestoro najuspješnijih studenata svih doktorskih studija - Senior Rouse Ball Scholarship.
Od vremena dodiplomskog studija redoviti je suradnik Trećeg programa Hrvatskog radija, priređivanjem emisija iz područja humanističkih znanosti i prevođenjem s talijanskog, engleskog i francuskog na hrvatski. 1992. godine dovršila je prijevod djela iz područja kliničke psihoanalize, s francuskog na hrvatski, za izdavačku kuću «Naprijed», biblioteka Psiha, Serge Lebovici: Dojenče, majka i psihoanalitičar, opsega 500 str.
Od 09/1993. do 09/1994. radi kao viši suradnik u Odjelu za promidžbu Međunarodnog komiteta Crvenog križa sa sjedištem u Zagrebu. Od 09/1994. do 09/1995. radi kao prevodilac/suradnik pri UN-u u Zagrebu.
Od devetog mjeseca 2000. godine zaposlena je na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za komparativnu književnost u svojstvu mlađeg asistenta. U svibnju 2001. godine promaknuta je u višu asistenticu pri istom odsjeku. U studenom 2003. godine promaknuta je u docenticu, u travnju 2009. u izvanrednu profesoricu, a u studenom 2014. u redovitu profesoricu. Osim francuskog, odlično se služi engleskim, talijanskim i španjolskim jezikom (Cambridge Certificate in Spanish).
Dobitnica je Godišnje nagrade Filozofskog fakulteta 2012. za znanstvenu knjigu Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde (Zagreb: Leykam, 2011).
 
POPIS RADOVA
 
Fikcionalno djelo:
 
Crna limfa/zeleno srce: alternativni leksikon duše, Zagreb: Durieux, 2017.
 
 
Znanstvene knjige:
 
1. Lacan: ustrajnost dijalektike, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb: HFD, 2005. 
ISBN 953-164-083-1
2. Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb: AGM, 2006. 
ISBN 953-174-288-X
3. Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde, Zagreb: Leykam, 1. izdanje, 2011; 2., neizmijenjeno izdanje, 2012. ISBN 978-953-7534-73-8
4. Stoljeće krhkog sebstva: psihoanaliza, društvo, kultura, Zagreb: Disput 2016. 
 
 
Znanstveni članci:
 
 1. „Podrijetlo lakanovske psihoanalize u filozofijskom subjektu”, Filozofska istraživanja, 84, 2002, str. 241-256. ISSN 0351-4706
 2. “Metafizički nesporazumi Jacquesa Lacana”, Filozofska istraživanja, 85-86, 2002, str. 581-595. ISSN 0351-4706
3. “Želja zvana ‘Lacan’- post-filozofijski svijet”, Filozofska istraživanja, 87, 2002, str. 775-788. ISSN 0351-4706
4. “Lacan’s philosophical subject: The Localization of the Freudian Unconscious”, Synthesis philosophica, 34, 2002, str. 363-380. ISSN 0352-7875
5. “U posljednjoj fazi”, Hrvatski filmski ljetopis, 30, 2002, str. 230-235. ISSN 1330-7665
6. “Civilizacija ženskog predznaka, a nije matrijarhat” (analiza filma Peti element Luca Bessona), Hrvatski filmski ljetopis, 31-32, 2002, str. 247-252. ISSN 1330-7665
7. “Žižekovo forsiranje Zbiljskog kao supstancije što izmiče hegelovskom subjektu”, Filozofska istraživanja, 88, 2003, str. 407-416. ISSN 0351-4706
8. „Isus u mrežastim čarapama (analiza filma Lomeći valove Larsa von Triera)“, Hrvatski filmski ljetopis, 33, 2003, str. 213-219. ISSN 1330-7665
9. „Žižek sam protiv svih”, Hrvatski filmski ljetopis, 34, 2003, str. 151-155. 
ISSN 1330-7665
10. „Analiza pjesme Ivana Slamniga Radi se o tom da zaustavim konja”, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova V: Krugovi i hrvatska književnost 50-ih godina prošlog stoljeća, ur. Pavlović. C. i Glunčić-Bužančić, V., Književni krug Split, 2003, str. 135-141. ISBN 953-163-212-X
11. „Strogo kontrolirano prosvjetljenje (analiza filma Igra Davida Finchera)“, Hrvatski filmski ljetopis, 39, 2004, str. 177-183. ISSN 1330-7665
12. „Histerija i rod“, Filozofska istraživanja, 99, 2005, str. 129-139; ISSN 0351-4706. Također objavljeno u zborniku Filozofija i rod, ur. Bosanac, G., Jurić, H., Kodrnja, J., HFD, 2005, str. 213-225. ISBN 953-164-096-3 
13. „Lica i naličja disfunkcionalne obitelji u Vrtlogu života Sama Mendesa“, Zbornik radova 3,2,1 –Kreni!, FF Press, 2006, str. 183-193. ISBN 953-175-267-2 
14. „Carl Gustav Jung: znanstvenik ili prorok kolektivno nesvjesnog?“, Zbornik radova Poetika Pitanja, FF Press, 2007, str. 149-159. ISBN 953-175-267-2 
15. „Krležino viđenje Freuda“, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova IX: hrvatska književnost XX. stoljeća u prijevodima - emisija i recepcija, ur. Pavlović. C. i Glunčić-Bužančić, V., Književni krug Split, 2007, str. 237-247. ISBN 978-953-163-294-2
16. „Psihoanaliza i new age“, Filozofska istraživanja, 105, 2007, str. 47-57. 
ISSN 0351-4706
17. „Toplakova ‚dobro’ strukturirana neuroza: pokušaj izlaska iz hipertrofije neurotskog analiziranja“, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X: Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, ur. Pavlović, C. i Glunčić-Bužančić V., Književni krug Split, 2008, str. 236-246.
ISBN 978-953-163-310-9
18. Bekavac, Luka i Matijašević, Željka, „Na rubu filozofije: Derrida i Freud“, Filozofska istraživanja, 110, 2008, str. 397-414. ISSN 0351-4706
19. „Jaganjac božji koji pre-uzima grijehe svijeta: identitet u Kamenu na cesti M. J. Zagorke“, u Neznana junakinja: nova čitanja Zagorke, ur. Grdešić, Maša i Jakobović Fribec Slavica, Zagreb: Centar za ženske studije, 2009, str. 343-356. ISBN 978-953-6955-19-0
20. Lah, Josip i Matijašević, Željka, „Nemoguća racionalizacija nesvjesnog: psihoanalitičko čitanje Forsterova Puta do Indije“, Književna smotra, 151, 2009, str. 13-20. ISSN 0455-046
21. „Popularno-ledena psihoanaliza i zaborav boli“, Hrvatski filmski ljetopis, 60, 2009, str. 159-165. ISSN 1330-7665
22. „Rascjep između kontrakulturne bezobjektne žudnje i ‚kulturne’ želje“, Hrvatski filmski ljetopis, 62, 2010, str. 115-121. ISSN 1330-7665
23. „Tema žalovanja u Hamletu prije i poslije Lacana“, Književna smotra, 160, 2011, str. 3-12. ISSN 0455-0463
24. „Hamlet i sablastologija“, Književna smotra, 163, 2012, str. 21-28. ISSN 0455-0463
25. Lončar, Karla and Matijašević, Željka, „Rousseauovo poimanje samilosti: suvremene psihoanalitičke perspektive“ Filozofska istraživanja, pp. 133-134, 2014.
26. Matijašević, Željka and Pleić Tomić Barbara, „Grudobolni vampiri današnjice i borderline kultura“, Hrvatski filmski ljetopis, 77-78, 2014
27. „Human vs. Mechanical in Lacan’s ‘Borderland’: Fetishistic Strategies“, JCFAR – Journal of the Centre for Freudian Analysis and Research, 27, July 2016.
28. “Human Versus Mechanical in Lacan: Fetishisic Stategies of Death and Intensity” in Perversion Now!, eds. Diana Caine & Colin Wright, London: Palgrave/Macmillan, 2017.
29. „The New Authoritarianism in Its Homophobic Form: Croatia 2013“, Imago Budapest. http://imagobudapest.imagoegyesulet.hu/index.php/legfrissebb-szamunk
30. „Pregled psihoanalitičkih pristupa holokaustu uz primjer tumačenja Devetog kruga”, Poznańskie Studia Slawistyczne br. 12, 2017. 
 
Stručni radovi
 
1. „Antigonin zahtjev“, Filozofska istraživanja, 88, 2003, str. 263-266. 
ISSN 0351-4706
2. “Antigone's Claim”, Synthesis philosophica, 35-36, 2003, str. 410-413. 
ISSN 0352-7875
3. „Undressing Feminism“, Filozofska istraživanja, 93, 2004, str. 247-252. 
ISSN 0351-4706
4. „Lacanovo Ukradeno pismo“, Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija, 63-64, 2004, str. 179-182. 
5. „Freud: neuroze, psihoze i shvaćanje analize, Zarez, 181, 2006, str. 50-53.
6. „Katera je prava barva nečiste krvi?“ (Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi), u Drama – Slovensko narodno gledališče, br. 131, 2011/2012. 
7. „Zakon ognja ki je psihološko ‚nesprejemljiv’“ (Anja Hillman, Tuga – Črna žival), Drama - MGLJ, 2012. Dostupno na www.veza.sigledal.org
8. „Uvod u psihoanalizu, odnosno politička psihoanaliza Anthonyja Elliotta“, u Elliott, Anthony, Uvod u psihoanalizu, Zagreb: AGM, 2012.
 
Također sam objavila niz stručnih radova vezanih uz višegodišnju suradnju s Dramom HNK-a, odnosno tekstove opsega od 6-12 kartica za programske knjižice sljedećih predstava:
Tena Štivičić, Tri zime 
Mate Matišić, Ljudi od voska
Molière, Tartuffe ili licemjer 
Kristian Novak, Ciganin, ali najljepši 
William Shakespeare, Kralj Lear 
Pippo Delbono, Evanđelje
Arthur Schnitzler, Daleka zemlja
Anton Pavlovič Čehov, Ivanov
Vjekoslav Majer/Krešo Golik, Dnevnik malog Perice/Tko pjeva zlo ne misli 
Josip Kosor, Žena/U Café du Dôme 
Franz Wedekind, Lulu
Bobo Jelčić, Na kraju tjedna
Francis Scott Fitzgerald, Veliki Gatsby 
Miroslav Krleža, Vučjak
Yasmina Reza, Bella figura

Književni opus