Maja Klarić dobitnica Nagrade Joža Horvat

Prvu dodjelu Nagrade Joža Horvat za najbolje putopisno književno djelo, koja se održala u vili Arko (Basaričekova 24, Zagreb) u četvrtak 5. prosinca 2024. u 12:00 sati, otvorio je njezin inicijator i utemeljitelj Branislav Glumac. Uz Glumca, o Nagradi, književnoj ostavštini Jože Horvata i autorskim pravima koje Joža Horvat prenio na Hrvatsko društvo pisaca, govorio je Velimir Visković. Obrazloženja za izbor finalista čitale su članice žirija Dorta Jagić i Gordana Crnković.

Dobitnici Nagrade, Maji Klarić, predana je brončana plaketa s portretom Jože Horvata akademskog kipara Zorana Jurića, uz novčani dio nagrade od 1.500,00 eur.

Nagrada Joža Horvat dodjeljuje se uz potporu Grada Zagreba.

OBRAZLOŽENJA:

Nagrada Joža Horvat za najbolje putopisno književno djelo bez obzira na rod i vrstu objavljeno u razdoblju od 1.9.2022. do 31.8.2024. Dodijeljena je Maji Klarić za knjigu Deset dugih dana. Portugalski Camino, Fotopoetika, Šibenik, 2024.

Obrazloženje žirija u sastavu Dorta Jagić, Gordana Crnković i Jasen Boko:

Maja Klarić, autorica više knjiga putopisne poezije i prozno-poetskih putopisa ovim je pjesničko-proznim zapisima s hodočašća u Portugalu ostvarila svoje najcjelovitije djelo. Ova zbirka narativne poezije tematizira vezu između putovanja, kreativnosti, pisanja i događaja iz osobne povijesti, kao i spoznaja o sebi i svijetu. Autorica je ovom knjigom ispričala osobnu priču i istodobno na sažet i upečatljiv način dočarala smisao Camina. U knjizi se razvija introspektivna naracija koja kroz portrete ljudi i krajeva vodi prema osobnom pročišćenju, koje je drugo ime za prepletanje putovanja i kreativnosti.  Knjiga je obogaćena fotografijama s putovanja, što je dobar običaj u dobrim putopisnim knjigama, a ovdje fotografije bojama i motivima korespondiraju s raspoloženjem koje dominira u tekstu. Zbirka poetsko-proznih zapisa „Deset dugih dana“ izrazito je refleksivne naravi, donosi pitanja ali dakako ne i jednoznačne odgovore, a njezin je izričaj obilježen upravo misaonošću. Izričaj je to koji luta između jednostavnosti i zagonetnosti, poput samog dijaloga koji hodač prirodom vodi sa samim sobom.

Ukratko i o finalistima:

1. Tino Deželić: Svakidašnji ljudi, No Rules, Beograd, 2024.

Knjiga originalnog koncepta opisuje susrete s neobičnim i običnim osobama koje autor upoznaje na putovanjima diljem svijeta. Autor iskazuje i svoje viđenje putopisa kao punokrvnog prikaza mjesta i ljudi. Ne robuje ni društvenim ni književnim konvencijama. Upoznaje se s najrazličitijim osobama, koje nerijetko pripadaju i tzv. polusvijetu, i svakom  sugovorniku prilazi sa strastvenom znatiželjom te ostvaruje uzbudljivo i zanimljivo štivo.

2. Miroslav Kirin: Zapisci iz dodirnutih krajeva, Mala zvona, Zagreb, 2023.

Knjiga je zbirka putopisnih zapisa autora profinjenog pisma, važnih misaonih uvida ali i duhovitih opaski. Radi se o putniku koji će na putovanju susresti vlastite tjeskobe, a poziciju iz koje progovara i sam će nazvati „ukopanošću u vlastiti svijet“. Pojedinim opisima prirode ostvaruje dojmljive umjetničke domete.

3. Helena Klakočar: El Shatt, fragmenti, Umjetnička organizacija Javni prostor, Zagreb, 2023.

Autorica donosi istinitu priču o važnoj epizodi iz naše povijesti, zbjegu dalmatinskih ljudi u Sinajsku pustinju 1943. godine. Priča je ostvarena upečatljivim odabirom situacija i anegdota, jednostavnim i efektnim crno-bijelim crtežima, izmjenom više pripovjednih perspektiva djece izbjeglica ali i mlade Engleskinje zaposlene u administraciji kampa.  Zadivljujućim ekonomičnim načinom pripovijedanja  dočarava se bitno i jedinstveno iskustvo u zbrinjavanju izbjeglica koje je provedeno na kulturan i civiliziran način. Poučna je to knjiga s obzirom na današnje izbjegličke situacije ali i s obzirom na zapostavljenost teme kod nas.

4. Zorka Milošević: Beleške osmog putnika, Udruženje građana Norma, Sombor, 2024.

Duhovita i dosjetljiva autorica donosi izvještaj o privremenom radu u Austriji i Njemačkoj, o upoznavanju tih zemalja te o susretima s drugim privremenim radnicima iz naših krajeva. Spaja osobna zapažanja, anegdote iz suvremenosti, asocijacije na fenomene popularne kulture i povijesne činjenice o mračnoj povijesti  zemalja u kojima se zatekla na privremenom radu.

5. Nikola Popović: Veče uoči predstave, Matična biblioteka Ljubomir Nenadović, Valjevo, 2024.

Knjiga je zbirka tekstova koji su ujedno priče, lirski zapisi i putopisi. Autoru su fragment i pjesnička slika važniji nego kulturno-povijesne činjenice. U fragmentarnim zapisima spaja prikaz realnih prizora i situacija, snoviđenja, uspomena, a čini to na stilski i narativno impresivan način. Slike s putovanja, čak i one koje nestanu u trenu, za ovog su autora neiscrpan poticaj za pisanje.

6. Hrvoje Rupčić: Putešestvije po Turkestanu, VBZ, Zagreb, 2024.

Autor autentičnog pustolovnog poriva ostvario je dopadljivu i uspjelu knjigu prikazujući svoju motorističku avanturu s Puta svile. Neizvjesnost i teškoće koje se javljaju na putovanju vrlo je vješto koristio u organizaciji teksta, potičući u čitatelju znatiželju i iščekivanje.